Alkoholizam (zavisnost od alkohola, etilizam) je hronična, progresivna, fizička, psihička i socijalna bolest


Časopis Američke medicinske asocijacije (Journal of the American Medical Association) određuje alkoholizam kao „primarnu, hroničnu bolest koju karakteriše gubitak kontrole nad uzimanjem alkohola, strast prema alkoholu, bez obzira na negativne posledice i iskrivljenost mišljenja“. Alkoholizam je bolest koja se razvija polako, postepeno, stalno progresira, dugo vremena nije uočljiva bližnjima i samom bolesniku

Hronična - to znači da medicina još uvek nije u stanju da ovu bolest zauvek izleči. Npr. čovek koji je prestao da konzumira alkohol može sve godine koje su mu preostale da proživi dostojanstveno i srećno, ni u čemu se ne razlikujući od drugih. Ali ako nakon mnogo godina ovaj čovek poželi da pije pomalo, odmah će se vratiti na onaj stadijum bolesti na kom se zaustavio pre mnogo godina.

Progresivna – to znači da se vremenom stanje pogoršava i u određenoj fazi promene u organizmu postaju nepovratne.

Fizička – to znači da neumerena dugotrajna upotreba alkohola dovodi do poremećaja metabolizma i pojave takozvanih bolesti koje nastaju usled konzumianja alkohola. Najčešće je to toksično uništavanje jetre, nervnog i kardiovaskularnog sistema.

Psihička – podrazumeva promene ličnosti, nestanak interesovanja i težnje za dostizanjem ciljeva. Alkohol čoveku postaje jedino važan. Zbog toga su alkoholičari spremni da zbog alkohola žrtvuju svoje zdravlje, karijeru, mir svojih bližnjih. Rušenje voljnih mehanizama dovodi do promenljivosti, laži, manipulacija. Beskrajna obećanja da će prestati da piju nikada se ne ispunjavaju.

Socijalna – čovek koji pije ne pati sam, već primorava i svoju porodicu da pati. Stalna napetost, bezuspešni pokušaji da se alkoholičar kontroliše, razočaranja, gnev i konflikti obrazuju suzavisnost kod članova porodice bolesnika.

Bolest – savremene metode ispitivanja (neurohemijske, pozitrona emisiona tomografija) ubedljivo su dokazale razlike između mozga zavisnika i zdrave osobe. Alkohol, narkotici, psihoaktivne supstance narušavaju funkcionisanje endorfinskog sistema u mozgu. Osoba oseća stalnu biološku potrebu da se nalazi u stanju opijenosti.

Simptomi alkoholizma

1. Gubitak kontrole nad količinom upotrebljenog alkohola jedan je od najranijih i najvažnijih simptoma. Osoba gubi „ravnodušnost“ prema alkoholu. Oseća laku opijenost i u njegovom mozgu javlja se potreba da je stalno pojačava. Zbog toga nalazi povod da svaki prijatan događaj „pojača“ alkoholom, a neprijatnosti, problemi i dosada takođe stimulišu želju da pije. Sve više vremena odlazi na veselja u društvu ljubitelja pića. Nastaju teški oblici opijanja kada čovektoliko pije da više nije sposoban da se kontroliše u pijanom stanju. U ovoj fazi dolazi do udesa zbog vožnje u pijanom stanju, kod osobe može da se pojavi agresivnost, ona postaje inicijator konflikata, tuča, dolazi do pojave rupa u pamćenju. Opasnost da se sam povredi ili da povredi bližnje u stanju opijenosti već u toj ranoj fazi podstiče odgovarajuće ljude na to da prestanu da piju. „Ne možeš – nemoj da piješ“ kaže narodna mudrost.

2. Pojava psihičke potrebe za alkoholom, pojava želje za alkoholom. Pacijenti u alkoholu nalaze zaštitu od svojih problema, stahova, briga. Pod dejstvom alkohola se kratkotrajno poboljšava raspoloženje, povećava sigurnost u sebe, smanjuje nervna napetost. Osobi je prijatno, toplo, mirno. Međutim dejstvo alkohola prilično brzo počinje da se menja. Faza pozitivnih emocija se skraćuje i gubi intenzitet. Želi da „doda još“ da bi vratio prijatne osećaje koje mu je ranije pružao alkohol. A umesto toga sve češće se javlja razdražljivost, netrpeljivost prema okolini, nezadovoljstvo. Pri otrežnjenju često je tužan ili zajedljiv, ima osećaj krivice, depresiju, što ga opet tera da uzima alkohol. Počinje da mu se remeti spavanje, apetit. U odsustvu alkohola nastaje psihička nelagodnost, nervoza i sve su češće misli i želja za konzumiranjem alkohola. Kroz neko vreme osoba može da se normalno oseća samo pod dejstvom alkohola, a stanje lišavanja od alkohola postaje mu neizdržljivo.

3. Povećanje tolerancije, otpornosti prema alkoholu. Kada osoba pije češće i više, organizam pokušava da se prilagodi i uključuje zaštitne fermentne sisteme. Mnogi se ponose time da tobože mogu popiju litar viskija i da se ne napiju, a drugi nakon toga ne mogu da ustanu. Zapravo to nije znak zdravlja, već pokazatelj razvoja bolesti. Rastuća tolerancija na alkohol iznuruje, iscrpljuje organizam i razorno dejstvo velikih doza alkohola dovodi do pojava bolesti koje nastaju usled konzumiranja alkohola i apstinencijalnog sindroma.

4. Pojava fizičke zavisnosti. Upotreba rastućih količina alkohola dovodi do toga da osoba svako jutro ima simptome mamurluka – nervozu, mučninu, slomljenost, osećaj unutrašnjeg drhtanja, lupanje srca. Kod slučajno odabrane normalne osobe ovi simptomi su slabo izraženi i obično prođu u toku dana. Kod alkoholičara oni mogu da ostanu 2-3 dana i da budu praćeni jakom željom za konzumiranjem alkohola da bi olakšao svoje stanje. Čovek počinje da pije svakog jutra, tokom dana ili uveče da bi mogao da zaspi. Formira se redovno konzumiranje alkohola koje traje i po nekoliko dana. Epizode pijanstva postaju sve duže, a intervali između njih sve kraći. U ovoj fazi, ukoliko alkoholičar sebi dozvoli čašu piva, to znači da će piti nekoliko dana. Postaje mu nemoguće da kontroliše sebe. Potreba za alkoholom postaje poput gladi ili žeđi. U narodu se kaže: „želi da pije, pa pije i ne želi da pije, pa opet pije“. Mamurluk ili kriza nakon nekoliko dana konzumiranja alkohola može da bude opasna po život i zdravlje pacijenta. Apstinencijalna kriza bez lečenja može da preraste u delirijum tremens ili da se iskomplikuje epileptičnim napadom.


Bolesti koje nastaju usled konzumiranja alkohola

Alkohol negativno utiče na sve organe i sisteme. U zavisnosti od genetskih predispozicija, bolesti od kojih je ranije bolovao, kod pacijenta dominira jedna ili nekoliko bolesti iz navedenog spiska.


1. Nervni sistem – alkoholna encefalopatija (alkoholna demencija, Vernikeov sindrom, Korsakovljev sindrom), psihoze, halucinacije, delirijumi, alkoholna epilepsija, poremećaji pamćenja, amnezija, poremećaji spavanja, insomnija, košmari, polineuropatija, pareze, paralize. Povrede glave do kojih je došlo u stanju opijenosti pogoršavaju razvoj alkoholizma.

2. Kardiovaskularni sistem – arterijska hipertenzija, stenokardija, aritmija, rizik od infarkta ili moždani udar, alkoholna kardiomiopatija, „bikovo srce“ kod pivskog alkoholizma, rizik od iznenadne smrti.

3. Jetra – alkoholna steatoza (masna jetra), hepatitis, ciroza jetre, portalna hipertenzija, encefalopatija jetre; poremećaj funkcija jetre (uticaj na varenje, proizvodnju faktora zgrušavanja, sinteza belančevina, vitamina, smanjenje detoksikacione funkcije jetre); pojava varikozno proširenih vena jednjaka, hemoroidnih čvorova; rizik od fatalnih krvarenja; nagomilavanje tečnosti u trbušnoj duplji (ascites) do 10-12 litara.

4. Sistem za varenje – gastritisi, čirevi, krvarenja, pankreatitisi sa poremećajem funkcija pankreasa sa smrtnošću do 70%; mogućnost razvoja šećerne bolesti (dijabetesa); disbakterioza, poremećaji nutritivnog statusa, malapsorpcija i maldigestija.

5. Ostali organi i sistemi – poremećaj imuniteta. Sklonost hroničnim infekcijama, poremećaj endokrinog statusa – smanjenje testosterona i povećanje kortizola menja spoljašnji izgled osobe, kvare se zubi, koža gubi elastičnost, zbog pušenja se javljaju bronhitisi i upale pluća. Nakon 10-15 godina poremećaji postaju nepovratni.

6. Žene – alkoholičari koje nastavljaju da uzimaju alkoholna pića za vreme trudnoće, rađaju tzv. plod alkoholizma ( fetusni alkoholni sindrom) s grubim morfološkim poremećajima: nepravilna veličina glave i odnos glave, tela, udova, prednjeg i zadnjeg dela lobanje; loptaste ili duboko usađene oči, široka nosna kost, nerazvijenost kostiju vilice, skraćenje cevastih kostiju.

Promene ličnosti

Još je Korsakov pisao da alkoholičar okrivljuje svakog – ženu, decu, posao, samo ne samog sebe.

Prvi stadijum 1-5 godina konzumiranja alkohola - zbog hroničnog toksičnog uticaja alkohola na centralni nervni sistem alkoholizam izopačuje ličnost čoveka i unosi nove karakterne crte koje mu ranije nisu bile svojstvene. Ove nove crte se učvršćuju u ličnosti, postepeno se pretvarajući u čvrste stereotipe ponašanja. Što je veći period konzumiranja alkohola, to se više menja ličnost alkoholičara. Dolazi do zaoštravanja, ogrubelosti karakternih crtakoje su svojstvene osobi u tolikoj meri da ličnost kao da postaje jeftinije izdanje same sebe. U početnom, prvom stadijumu bolesti javljaju se takve crte ličnosti koje ranije ovoj osobi nisu bile svojstvene, kao npr. povećana razdražljivost, brzo zamaranje, promenljivost raspoloženja, nesigurnost u sebe, gubitak ranijih interesovanja prema poslu, porodici. Snižavaju se moralne i etičke norme koje poseduje svaki čovek. Pojavljuje se lažljivost, bezobzirnost, razmetljivost.

Drugi stadijum 5-10 godina konzumiranja alkohola- najvažniji znak zavisnosti od alkohola u ovom periodu je naglo snižavanje nivoa ličnosti, promena interesovanja, gubitak individualnosti i stvaralačke aktivnosti. On gubi interesovanje za sve što nije u vezi sa alkoholom. Smanjuje se kritičnost prema svojim postupcima, javlja se okrutnost, bezdušnost, snižavaju se moralni kriterijumi. Ove promene su jasno vidljive u komunikaciji s bližnjima. Nastaje alkoholičarski „plitak“ humor: grub, ciničan, neumestan. Nastaje socijalna i profesionalna degradacija, snižava se nivo kritičnosti - pre svega prema samom sebi. Bolesnik traži i nalazi olakšavajuće okolnosti koje su ga dovele do opijanja, negira prisustvo zavisnosti od alkohola (anozognozija).

Treći stadijum 15-20 godina konzumiranja alkohola – u ovom periodu naročito su izraženi znaci ozbiljne povrede velikog mozga – mozak je otrovan, poremećeno je pamćenje, mišljenje postaje neproduktivno, snižava se inteligencija i bolesnik gubi sve svoje ljudske osobine. On je nesposoban za rad, za produktivnu komunikaciju, nema volju, sva interesovanja su koncentrisana oko alkohola. Upravo treći stadijum predstavlja rezultat teškog toksičnog uticaja alkohola.


Alkoholizam i suzavisnost
Lecenje alkoholizma
Suzavisnost rodjaka
Test na alkoholizam