Lečenje narkomanije
nazad
Pročitaj originalan članak
Silvana STANKOVIĆ , 9. septembar 2007.
TRI meseca posle tretmana u Specijalnoj ruskoj bolnici za lečenje zavisnosti "Doktor Vorobjov", u Zemunu, prvih deset pacijenata nisu posegli za drogom. Za njihove roditelje to je Božji znak, a za stručnjake u bolnici još jedan uspeh.
Neprestano zovu telefonom, njih na stotine. Mole majke da lekari prime njihovu decu, braću, sestriće... Ipak, lista čekanja.
- Želim da se lečim, pomozite - vapio je tridesetogodišnjak, u prijemnoj ambulanti bolnice u Zemunu. - Potpisaću sve, samo da se oslobodim ovog zla. Ne mogu više...
Neko je dr Nikolaju Vorobjevu rekao da u Srbiji ima mnogo bolesnih - narkomana, u šta se on brzo i sam uverio. Posle pet bolnica u Rusiji, otvorena je krajem aprila i jedna u Beogradu, tačnije u Zemunu.
- Mada se nikad sa sigurnošću ne može reći koliko je narkomana u nekom društvu, mislim da je preblaga procena da ih na ovim prostorima ima oko sto hiljada - kaže dr Vorobjev. - Ubeđen sam da ih je u Srbiji daleko više. Kroz našu ustanovu, u ova četiri meseca, prošlo ih je četrdesetak. Svi su, za sada, dobro, povratne informacije koje smo dobili iz njihovih porodica kazuju da se, polako, vraćaju normalnom životu.
Brzo se pročulo za bolnicu. Nevoljnici su javljali jedni drugima. Sada, posle četiri meseca, na spisku čekanja je mnogo imena, iz različitih gradova Srbije, Crne Gore, Hrvatske...
- Nisam znala, u prvom momentu, da mi se ćerka drogira, nisam ni sumnjala, jedva da je devojčica - iskrena je Marija K., majka osamnaestogodišnje Sanje. - Onda sam počela da obilazim bolnice, čitam istraživanja.
Podaci pokazuju da se deca najčešće drogiraju ekstazijem, i to u periodu od 13. do 14. godine. Na drugom mestu su sedativi iz grupe benzodijazepina, zatim marihuana, na kraju heroin i kokain. Isto istraživanje govori da je svaki deseti sugrađanin probao drogu. Studenti češće koriste heroin, dok je kokain ređe zastupljen i smatra se zabavom bogatih, jer je preskup.
Mladić, jedan u moru onih koji je zažalio što je posegao za drogom, kaže:
- Dileri, najpre, deluju oko škola, poklanjaju nekoliko doza, uglavnom je to sedam paketića. Otprilike, toliko ti je potrebno da se navučeš. Onda, u krug sigurne smrti uvlačiš i ostale iz društva. To je kao neka zaraza...
Ispostavilo se da najmlađa osoba koja koristi drogu, u Srbiji, ima svega devet godina i da se lečila u beogradskom Zavodu za bolesti zavisnoti, u Drajzerovoj. Zvanično, jedna je od 5.000 narkomana registrovanih u Beogradu. Pretpostavlja se da, u stvarnosti, taj broj treba pomnožiti sa deset, dvanaest, pa i više.
- Pacijenti na lečenje dolaze, isključivo, sa nekim članom porodice, ili rođakom - priča dr Vorobjev. - Nismo mogli sve da primimo, pa smo mnoge slali u Rusiju, po istoj ceni. Najviše je zavisnika o heroinu, što je razumljivo, jer je on ovde najdostupniji. I pacijenti kažu da je veoma lako doći do droge.
Da li se nešto promenilo kod ljudi koji su prošli tronedeljni tretman lečenja bolesti zavisnosti u Specijalnoj ruskoj bolnici "Dr Vorobjev"?
- Polako se vraćaju normalnom životu, postaju zainteresovani za posao, porodicu, za emocije - objašnjava dr Vorobjev. - Umeju da kažu da su ponovo rođeni. Kvalitet života daleko im je bolji posle naše terapije, bukvalno, ne sećaju se osećaja posle uzete droge, niti imaju želju za ovim zlom.
Porodice, istrošene, psihički i materijalno, ipak, nalaze novac za lečenje. Hvataju se za slamku spasa. Milan P., pošto je doveo sina sa lečenja u Moskvi, priča:
- Znam da ovo ima efekta. Pre nego što sam doveo svoje dete, raspitao sam se kod ljudi koji su se lečili. Pokušavali smo u raznim bolnicama, ali, vidim, ovo je dalo rezultate. Znam da im daju neku infuziju i deluju posebnim aparatom. To mi je dovoljno, samo da pomaže. Sada će mu dati i vakcinu, koja ga štiti godinu dana.
Ozbiljna terapija, koja podrazumeva potpis i saglasnost pacijenta i roditelja, ne primenjuje se kod onih koji imaju mentalne poremećaje, šizofreniju, psihoze i slično. S obzirom na to da aparatom deluju na centar za sećanje u mozgu, lekari su veoma oprezni i vode računa da, pre primene terapije, detaljno prekontrolišu zavisnike.
- Imam utisak da, što ih više lečimo, oni više dolaze - rekao je dr Vorobjev. - Veoma je važno da vide da neko može da im pomogne, ali i porodica, koja je pored njih doživela ružne stvari, mora da im pruži oslonac.
KRIZA
LEKARI Specijalne ruske bolnice "Dr Vorobjev" potpuno bezbolno obavljaju neophodnu detoksikaciju narkomana koji se leče na ovoj klinici. Nema bolova u mišićima, kijanja, muka, povraćanja, napetosti, karakterističnih za klasične metode odvikavanja od droge.
Posle detoksikacije i tretmana lečenja, pacijentima se potkožno ugrađuju blokatori, čije dejstvo je tri, šest ili devet meseci, a ruski stručnjaci imaju i vakcinu koja organizam štiti godinu dana.
CENE
KVALITET droge određuje cenu na tržištu. Prema podacima iz policije, najčistiji heroin koji je oduzet imao je 70 odsto čiste droge. Na tržištu, droga se meša sa raznim dodacima, mišomorom, šećerom u prahu, što dodatno spušta cenu.
Tako, ovisnici, gram heroina mogu da kupe na ulici za manje od dve hiljade dinara, ekstazi košta stotinak dinara, a marihuana oko 400 dinara.
- Teže se leče pacijenti koji su uzimali više vrsta droga - kažu ruski lekari. - Posebno, posle dužeg uzimanja narkotika.